Što je Linux?

Linux je besplatan i slobodan operativni sustav za računala, no i razne druge uređaje koji dopušta potpunu kontrolu. Sve leži na otvorenom kodu koji se može slobodno koristiti, modificirati i davati ga svakome.

Ako želite saznati više o Linuxu, njegovom oblikovanju, razvoju i upotrebi, posjetite .

Zašto Linux?

Osim što je besplatan i slobodan, Linux ima bezbroj drugih kvaliteta. Većina programa koje ljudi svakodnevno koriste na računalu dostupno je i na Linuxu. Najčešće su i ti programi slobodni i besplatni. Također, zbog načina na koji je Linux organiziran, puno je teže zaraziti Linux računalo raznim malicioznim programima poput virusa.

Što mogu koristiti na Linuxu?

Većina programa na koje ste navikli ili ima svoju vlastitu verziju za Linux ili jako dobre alternative. Ako vam baš neki program nedostaje, možete ga pokrenuti putem Winea ili virtualne mašine.

Uredski alati
Iako Microsoft office ne radi na Linuxu, postoje besplatne inačice poput LibreOffice, OpenOffice
Skype
Dostupan za Linux
GIMP
Dostupan za Linux.
Adobe alati
Nemaju Linux verziju, dostupne alternative: GIMP, Inkscape, Scribus...
Web aplikacije
Facebook, Gmail i ostale web aplikacije koje podržavaju Firefox i Chrome rade odlično.

Gdje preuzeti Linux?

Svaka od navedenih distribucija je potpuno besplatna i može se preuzeti sa službenih stranica, koje možete posjetiti klikom na ime distribucije.

Razna okruženja
Okruženje: Unity
Također su dostupne Xfce i KDE varijante
Razna okruženja.
Razna okruženja.
Postoje i razne druge distribucije poput ..

Kako je Linux nastao?

U MIT-ovom laboratoriju, računalni programer Richard M. Stallman suočen s nemogućnošću da izmjeni upravljačke programe uredskog pisača (molio je proizvođača da mu isporuči izvorni kod, na što su ga ovi glatko odbili), krenuo je pisati softver koji će nadomjestiti onaj zatvoreni i koji neće imati takvih limitacija. Objavio je GNU Manifest s kojim kreće GNU-pokret.
U tom manifestu traži pomoć ljudi, koji su razočarani tadašnjim stanjem u svijetu softvera, da mu se pridruže te da zajedno naprave alternativni operacijski sustav zvan GNU (dolazi od rekurzivne kratice GNU's Not Unix) i sve programe s kojim će biti potpuno neovisni o vlasničkom softveru i koji će drugi moći slobodno koristiti. Iako se u startu činilo kao nemoguća misija s puno nepremostivih prepreka, Stallmanu se vremenom pridruživalo sve više ljudi. Osnovana je Fundacija za Slobodni Softver (Free Software Fundation) sa zadatkom da brine o upravljanju GNU pokretom. Zajednica GNU-pokreta je do kraja 80-ih dovršila sve osnovne komponente operacijskog sustava i osnovnih programa, ali je nedostajao glavni dio - jezgra sustava.
Inspiriran profesorovim edukacijskim operacijskim sustavom MINIX, finski student Linus Torvalds iz hobija je počeo pisati svoj operacijski sustav. Svoj rad objavljuje na Usenet grupi u kojoj traži prijedloge i kritiku za svoj rad. Napominje da se ne radi o ničem profesionalnom, već da je to samo hobi. Iako je odbacio ideju da njegov rad nosi ime Linux, jer mu se ipak činila preegocentrična, nazvao ga je Freax. Međutim, njegov sveučilišni kolega koji je postavio njegov rad na javni poslužitelj ipak je projekt nazvao Linux. Rođen je pingvin (sama ikona Linuxa - Tux, popularni pingvin, napravljena je tek '96.). Ubrzo je projekt Linux privukao mnoge programere i počeo naglo napredovati, što je privuklo pozornost GNU-pokreta koji ga je prigrlio kao jezgru svog operacijskog sustava. Novi operacijski sustav dobio je naziv GNU/Linux.

Više o povijesti GNU/Linuxa možete saznati na .

O nama

linuxzasve.com ili skraćeno LZS je neprofitna online publikacija posvećena promociji, informiranju i edukaciji o operacijskom sustavu GNU/Linux te pripadajućim aplikacijama. Naziv publikacije ujedno govori i o samoj ideji iza projekta. Pokušavamo prevladati uvriježeno mišljenje da je korištenje Linuxa privilegija računalnih znalaca, sistemskih administratora, programera i ostalih uže vezanih uz IT.